Selo Rsovac, opština Pirot

Pećinska crkva svetih apostola Petra i Pavla

Zaštićen spomenik kulture, na listi Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture pod brojem SK 769.


Snimci animiranom kamerom, 360 stepeni, "street view" stil.

Pećinska crkva svetih apostola Petra i Pavla Rsovac

Gde se nalazi

Selo Rsovci se nalazi u podnožju Stare planine, na levoj obali reke Visočice, na 24 km od Pirota. U blizini sela, u podnožju brda Kalik, u pećini je smeštena po mnogo čemu jedinstvena crkva posvećena svetim apostolima Petru i Pavlu.

Pećinska crkva

Opis

Iskorišćena je prirodna konfiguracija terena, pravougaoni prostor u okviru pećine je iskorišćen za naos, apsida je zidana u dnu tesanicima sige. Čeoni, zapadni zid je uglavljen u otvor stene i tako je napravljena mala crkva koja je korišćena u 12. i 13. veku. Čeoni zid je polukružno zasveden sa gornje strane, po sredini je ulaz sa dva bočno postavljena prozora a iznad ulaza je niša s likom svetitelja kojima je posvećena crkva. Samo je deo pećine, jedva pedesetak kvadrata iskorišćeno za crkvu, iza oltarskog prostora je drugi deo pećine koji nije dovoljno istražen. Ispred crkve je maleni zvonik od drvenih greda sa dva zvona.

Na severnom zidu, na kamenoj podlozi, na visini od oko 3 m je freska na kojoj je predstavljen Isus Mladenac, ćelavi Isus kako je poznat u narodu. Predstavljen je mlad svetitelj sa gotovo dečjim licem, bucmastih obraza i plavih očiju, sa svetačkim oreolom, ćelave glave sa čuperkom iznad čela. Ruke su mu gole, grudi takođe, ima samo dugačak beli, budistički ogrtač prebačen preko ramena, ne drži krst ali ima podignuta tri prsta, kao da blagosilja. Naslikan je u osmougaonoj mandorli ili zvezdi oivičenoj crvenom bordurom. Na osnovu freske, po rečima jereja Momira Pančića, na osnovu boja, zaključuje se da je crkva oslikana u 13. veku. Freska je jedinstvena na prostorima Srbije. Jedno je tumačenje da su crkvu oslikali isposnici sa Sinaja tokom 13. veka a da za crkvu isposnicu nije bio obavezan kanon po kome su oslikavane crkve, freske u isposnici nisu još bile podložne episkopskoj cenzuri. U blizini crkve još uvek postoji nekoliko isposnica u kojima su nekad živeli monasi.


Pećinska crkva

Narodno predanje

Narodno predanje kaže da je crkva služila i kao sklonište u vreme Turaka. U neko vreme su meštani sela krenuli da naprave novu crvu u selu. No, desilo se da su im preko noći, ikone koje su donosili iz pećinske crkve, same letele natrag. Nova crkva je ostala u temeljima a stara pećinska crkva i dalje predstavlja svojevrsnu atrakciju.

Pećinska crkva

Utisak

Na obroncima Stare Planine je ostao trag, rukopis jednog vremena zatočen u pećini. Do isposnice se nekad stizalo teško, strmom uzanom stazom. Danas do ulaza u hram vodi stepenište. Ispod staze je nekropola, neispitana tako da se samo pretpostavlja da potiče iz 14. ili 15. veka.

Arheolog Julka Kuzmanović Cvetković,
muzejski savetnik